Što je u osnovi med?
Med stvaraju pčele, sakupljajući i prerađujući cvjetni nektar ili neki drugi biljni sok obilazeći cvijeće.
Kada pčela usiše nektar, pomiješa ga s izlučevinama svojih žlijezda i predaje ga svojim sestrama kako bi ga obogatile enzimima. Zatim ga skaldišti u košnici da bi sazrio.
Pčele mahanjem krila suše med koji se smatra zrelim kada onda sadrži 17 % vode. I, na kraju, prije nego pčele zatvore med u saće, dodaju mu mravlju kiselinu kao konzervans.
Jeste li znali da jedna jedina pčela medarica u svom životu proizvede samo 1/12 čajne žličice meda?
Kako prikupljamo med?
Svaka staklenka meda prođe dug put do vašeg stola. Saznajte kako.
1. Pčelarska godina
Svaka pčelarska godina kreće krajem ljeta pripremom pčelinjih zajednica za zimu i medobranje sljedeće godine. Pčelama se osigurava dovoljna količina prirodne hrane, meda i peluda koja im jamči uspješno prezimljavanje što je ujedno najkritičniji period za pčele. Osim hrane pčelama je potreban mir na pčelinjaku. Pčele izlaze iz košnica s prvim vjesnicima proljeća.
2. Paša i berba meda
Prva pelud koju prikupljaju je pelud lijeske, a zatim pelud proljetnog cvijeća. Nakon toga slijede paše bagrema i kestena, gotovo do kraja ljeta. Po svakoj ispaši med vrcamo, odnosno beremo.
3. Vađenje meda iz košnice
Med od pčela odvajamo isključivo prirodnim humanim načinom, bez korištenja kemijskih sredstava. U tu svrhu koristimo takozvane „bježalice“, jednostrane prolaze nakon kojih pokupimo puna saća i zamijenimo praznima.
4. Vrcanje
U vrcaoni skidamo voštane poklopce i med stavljamo u vrcaljku. Putem centrifugalne sile med izvlačimo iz saća i cijedimo kroz tri sita. Med se niti u jednom trenutku termički ne obrađuje. Radi maksimalne kvalitete meda sav pribor koji koristimo isključivo je izrađen od INOX-a.
5. Pakiranje
Nakon vrcanja, med se sprema u specijalizirane bačve. Potom punimo staklenke meda koje etiketiramo posebno dizajniranim naljepnicama sa znakovima provjerene kvalitete. Svaka naša staklenka meda ima svoju šifru putem koje možete provjeriti podrijetlo meda, koa i oznaku geolokacije gdje je med prikupljen.
O čemu ovisi boja i aroma meda?
Boja meda određena je sadržajem željeza, bakra i mangana te sadržajem pigmenata karotenoida, flavonoida, klorofila i drugih sastojaka iz biljaka. Aroma meda ovisi o aromatičnim tvarima iz pčelinje paše. Okus meda ovisi o količini fruktoze, glukoze, aminokiselina i organskih kiselina.
Što je kristalizacija meda?
Kristalizacija meda je prirodni proces kristalizacije glukoznog šećera, prilikom čega med prelazi iz tekućeg prozirnog stanja u gustu masu. Kristalizacija nikako ne utječe na kvalitetu meda. Med opet postane tekući ukoliko teglu kristaliziranog meda stavite u vodu zagrijanu na 40˚C.
Čuvanje i skladištenje meda
Iako se smatra da dobro skladišten med ima neograničen rok uporabe teško je odrediti pravi rok trajanja ove namirnice. U prehrambenoj se industriji najčešće uzima rok trajnosti od dvije godine. Najvažnije je da med bude skladišten u nepropusnim posudama van dohvata vlage iz okoline. Preporuka ga je čuvati dobro zatvorenog na hladnom i tamnom mjestu.
Koji su osnovni sastojci meda?
Sastav medaovisi i o podneblju te godišnjem dobu paše.Med je mješavina više od 180 različitih sastojaka. Od ugljikohidrata u medu se nalazi oko 80 posto šećera i to čak 24 njegove vrste. Tu su i mnoge druge korisne tvari; aminokiseline, različiti vitamini (C, D, E, K, B1, B2, B5, B6), željezo, magnezij, natrij, kalij, kalcij, fosfor, cink, jod, bakar, krom i selen i drugih tvari koje zajedno čine jednistvenu prirodnu zdravu namirnicu.Zbog velikih razlika u sastavu, standardizacija meda je gotovo nemoguća.
za vas smo pripremili
