:
:
Ostvarite 20 % popusta na svaku narudžbu iznad 20 €.
Popust se primjenjuje automatski prilikom plaćanja i vrijedi za sve dostupne proizvode
Tko stoji iza OPG-a Castania
Zijad
Osnivač i pčelar
Pokrenuo Castaniu 2011./2012. s prve tri košnice na Banovini. Danas vodi proizvodnju, pčelinjak i sve što se događa od cvijeta do staklenke.
Almina
Brend i organizacija
Zadužena za brend, komunikaciju i sve što Castaniu drži organiziranom — od dizajna do svakodnevnog poslovanja. Vodi tim zajedno sa Zijadom.
Benjamin
Odrasta uz pčele
Pomaže na pčelinjaku otkad je dovoljno velik da nosi okvir. Pčelarstvo uči onako kako se najbolje uči — radeći.
14+godina iskustva
110+košnica
100%vlastita proizvodnja
4lokacije
Kako je počelo
Sve je krenulo dok sam bio na završnoj godini studija informatike u Varaždinu — moji su tad živjeli na Banovini i stalno mi govorili kako bi bilo super imati par košnica. Kad sam skupio novca, kupio sam prve knjige o pčelarstvu i pročitao ih u jednom cugu. Jedva sam čekao proljeće.
Prve tri košnice kupio sam u travnju, u selu Ljeskovac na Banovini. Preko ljeta s tri košnice nisam imao puno posla, pa mi se ukazala prilika — netom prije kestenove paše kupio sam od jednog starog pčelara još 10 košnica ovogodišnjih rojeva. Mraz je te godine sredio bagrem, ali kesten je bio dobar — prvo vrcanje, 36 kg meda. Od kupljenih rojeva sam samostalno razrojio još 2 nukleusa, tako da sam u zimu ušao s 15 košnica.
Ispušni ventil
Fun fact: iste te godine rodio mi se sin — na isti datum kad sam se rodio i ja. Bili smo na pčelinjaku netom prije poroda.
Po struci sam informatičar, ali oduvijek volim stvarati rukama i biti kreativan — trebao mi je neki ispušni ventil, nešto opipljivo, razlog da budem više u prirodi. Pčele su mi jednostavno ušle u život, i tu smo — skoro 15 godina poslije.
Kronologija
2011. — 2026.
2011.
Odluka donesena. Kupljene prve knjige o pčelarstvu i pročitane u jednom dahu, dok se jedva čeka proljeće.
2012.
Prve tri košnice na Banovini. Mraz uništi bagremovu pašu, ali kesten uspije — prvih 36 kg meda. Iste godine, netom prije kestenove paše, kupljeno još 10 košnica od starog pčelara — u zimu se ulazi s 15 zajednica.
2015.
Pčele dobivaju vlastito zemljište, u selu Strašnik na Banovini. Više nisu postanari, sad su svoj na svome.
2018.
Med se dotad zvao Banijski med, pod OPG-om. Prijeđena granica od 1000 kg — te godine izvrcano čak 1600 kg. Uz pomoć dizajnerice Tee nastaju ime, logo i etikete: rođena je Castania.
2019.
Kuća u Petrinji postaje pravi proizvodni prostor — preko 200 m² pločica i inoxa, isključivo za med. Kupljen prvi kombi za selidbu pčela. Prva selidba, na suncokret, ne uspije — table jedva mede. Sljedeća, na vrijesak na Velebitu, uspije potpuno: prvi vrhunski vrijeskov med i nova ljubav prema tom kraju. Do kraja godine: oko 90 zajednica.
2020.
Petrinjski potres, epicentar stotinjak metara od pčela. Zahvaljujući toplom danu pčele se vrate u košnice prije mraka — nijedna zajednica nije izgubljena, nijedna staklenka nije pukla.
2022.
Rekordna godina: nabavljena prva automatska vrcaljka za 10 okvira, prve selidbe u Podravinu i prvi med odatle. Lansirana i prva Castania web stranica. U prosincu, prvi put javno na štandu — u Z Centru, nakon deset godina prodaje isključivo od usta do usta.
2023.
Modernizacija proizvodnje: automatski stroj za otklapanje, vrcaljka za 36 okvira, automatska punilica i uređaj za krem med. Prva paša i prvi med iz Lonjskog polja — amorfa.
2025.
Ponovno oboren vlastiti rekord prinosa — najveća berba dosad. Uz to, prvi medljikovac iz Lonjskog polja — nova vrsta u ponudi.
2026.
Drugu godinu zaredom rušimo vlastiti rekord prinosa — najveća berba u dosadašnjoj povijesti Castanie. Prva metvica iz Lonjskog polja donosi još jednu novu vrstu meda u ponudu.
Zašto Banovina
Banovina je jedan od najčišćih krajeva u Hrvatskoj — bez industrije, slabo naseljen, prepušten prirodi. Tu rastu najveće šume kestena u Europi, a proljeće donosi desetak vrsta vrbe, divlju trešnju, glog, trnjinu i maslačak — bez uljane repice i suncokreta.
Zahvaljujući tome, na jednom mjestu imamo tri paše u nizu — proljetnu, bagremovu i kestenovu — bez potrebe za seljenjem pčela.